Cika Njutnovi zakoni

Dobrodošli na moj blog,nadam se da cete ovdje naci nesto korisno i interesantno.



25.05.2009.

****Eksperimenti****



Labaratoriska vježba broj:2.

 

Labaratoriska vježba u kojoj smo imali zadatak da odredimo ubrzanje Zemljine teže posmatranjem slobodnog pada kapljice vode.Pribor kojim smo koristili u ovoj vježbi je bireta,labaratoriska kada,štoperica,mjerilo dužine (metar),stalak sa hvataljkom ili postolje i podmetači.Postolje sa biretom smo postavili na nekoliko različitih visina radi postizanja što tačnijih krajnjih rezultata.Zadatak nam je bio da izmjerimo vrijeme za koje će n (u našem slučaju 10) kapljica vode pasti u labaratorisku kadu.Svaka slijedeća kapljica trebala je da bude ispuštena iz birete kada predhodna padne na tlo labaratoriske kade.Ovdje se radi o primjeru ravnomjernog ubrzanog kretanja,slobodnom padu pod kojim se podrazumjeva padanje tijela (u ovom slučaju kapljica vode) bez početne brzine,pod uticajem sile Zemljine teže.Visina na koju je trebala biti postavljena bireta je trebala da bude veća od 1m .Vrijeme za koje istekne n kapljica predstavlja:tn,vrijeme za koje istekne jedna kapljica predstavlja:t.Ubrzanje Zemljine teže je g i ono iznosi              g =9,81m/s².Formule koje smo koristili za izračunavanje su t =tn/n  , g =2h/t².

 

 


Labaratoriska vježba broj:3.

 

Labaratoriska vježba u kojoj smo imali zadatak provjeriti zakon sačuvanja mehaničke energije pomoću klatna.Pribor koji smo koristili u ovoj vježbi je željezna šipka savijena u obliku kuke,kuglica,labaratorisku kadu sa pijeskom (ili list milimetarskog papira i list Indigo-papira),mjerilo dužine sa milimetarskom podjelom.Izvagali smo kuglicu i dobili određenu m masu.Željeznu šipku smo postavljali na nekoliko različitih visina h.Kuglicu koju smo zakačili na dno šipke smo ispuštali pod nekoliko različitih uglova.Na stalku se također nalazila željezna,horizontalno postavljena šipka koja je predstavljala prepreku na koju je pri klačenju udaralila vertikalno zakačena šipka i pri čemu je kuglica padala od stalka s udaljenosti.Visina na kojoj je zakačena kuglica vertikalno visila je h,a visina pri kojoj je kuglica bila pod određenim uglom je h2.Formule koje su bile potrebne za izračunavanje su E1=mgh ,  E2=ms²g/4h.

 



Labaratoriska vježba broj:4.

 

Labaratoriska vježba u kojoj smo imali zadatak da odredimo ubrzanje Zemljine teže pomoću matematičkog klatna,te dobiti što bolje slaganje sa vrijednošću 9,81 m/s² .Pribor koji smo koristili u ovoj vježbi je matematičko klatno (konac i teg) ,mjerilo dužine sa milimetarskom podjelom,štoperica ili neki drugi mjerač vremena.Kada okačeni teg koji se nalazi u stabilnoj ravnoteži,izvedemo iz ravnotežnog položaja i pustimo ono se klati (oscilira) pod uticajem sile teže.Konac na čijem je kraju bio teg  je visio zakačen na nekoliko različitih dužina ( l ).Period oscilovanja matematičkog klatna  se izračunava po formuli T =2π √l/g  ,a ubrzanje Zemljine teže g =4π²l /T² .

 

 


Labaratoriska vježba broj: 5.

 

Labaratoriska vježba u kojoj smo imali zadatak odrediti brzinu zvuka u vazduhu pomoću cilindričnog rezonatora, (sto preciznije vrijednosti c = 340 m/s ).Pribor koji je potreban za ovu labaratorisku vježbu je zvučna viljuška,menzura sa vodom i milimetarsko mjerilo.U menzuru sipamo vodu određene količine,zvučnu viljušku pobudimo na oscilovanje i stavimo iznad menzure udaljenu 5 mm.Ukoliko ne čujemo zvuk koji daje zvučna viljuška mjenjamo količinu vode u menzuri i tražimo onu količinu pri kojoj ćemo najbolje čuti zvuk oscilovanja zvučne viljuške.h predstavlja visinu pri kojoj smo čuli zvuk oscilovanja z.v. ,talasnu dužinu računamo po formuli תּ= c/f, odnosno c= תּ*f.

 



Labaratoriska vježba broj: 6

 

Labaratoriska vježba u kojoj smo imali zadatak odrediti površinsku napetost date tečnosti pomoću stalagnometra relativnom metodom.

Pribor koji je bio potreban za ovu vježbu je stalagnometar (ili bireta,kapaljka),ispitivana tečnost (u našem slučaju alkohol čija je gustina 790 kg/m³),tečnost poznate površinske napetosti (voda),staklena posuda i labaratoriski stalak.U kapaljku uzimamo određenu zapreminu  vode i kapamo kap po kap u staklenu posudu.Pri tome brojimo kapi koje isteku.Isti postupak ponavljamo i sa alkoholom i uzimamo istu zapreminu kao i za vodu i brojimo kapljice.Postupak ponavljamo nekoliko puta sa različitim zapreminama.

 



Labaratoriska vježba broj: 7.

 

Labaratoriska vježba u kojoj smo trebali odrediti specifični toplotni kapacitet kaliometra.Pribor koji je potreban za ovaj zadatak je kaliometar sa termometrom i mješalicom,vaga i tegovi.Inače,za određivanje specifičnog toplotnog kapaciteta služimo se kaliometrom.Najčešće se koristi kaliometar sa vodom koji se sastoji od posude malog toplotnog kapaciteta koji je dobro toplotno izolovan od okoline.Termometar T mjeri promjenu temperature,kada se u vodu stavi zagrijano tijelo čiji se specifični toplotni kapacitet određuje.

Jedinica za količinu toplote je džul (J).C predstavlja specifični toplotni kapacitet tijela,koji zavisi od vrste supstance.K predstavlja toplotni kapacitet kaliometra.Specifični toplotni kapacitet kaliometra izračunavamo po formuli:

k = c ( m2(t2-t) /t-t1 – m1 ) (J/k)

 

 

 

 

 

Labaratoriska vježba broj: 8.

 

Labaratoriska vježba u kojoj smo imali zadatak da odredimo žižnu daljinu sabirnog sočiva Besselerovo metodom.Pribor koji smo koristili u ovoj vježbi je optička klupa,četiri klizača,lampa (u našem slučaju svijeća),maska sa strelicom ,sočivo (75 D),zastor.

Formule koje smo koristili u ovoj vježbi su p=a - l  ,b=l - p ,a žižnu daljinu određujemo po formuli f = ¼ ( a - b²/a ) .

 

 

 

 

08.02.2009.

***Zvuk***

Zvuk nastaje pri sudaru dva ili više predmeta koji pritom emituju energetski talas, a on, opet, izaziva promjene pritiska vazduha koji te predmete okružuje. Te promjene pritiska primaju naše bubne opne, a mozak ih pretvara u zvuk. Zvučni talasi se prostiru u svim pravcima od mjesta nastanka, slično talasima koji nastaju kada se kamen baci u vodu.
 
Zvuk se širi zbog elastične veze među molekulama medija. U plinovima i tekućinama valovi zvuka su isključivo longitudinalni (tj. šire se u istom pravcu u kojem se gibaju čestice medija pri titranju), dok u čvrstim tijelima valovi mogu biti također transverzalni, tj. čestice medija mogu titrati i okomito na pravac širenja vala. Zvuk se ne može širiti kroz vakuum.

Prema frekvenciji, zvučne valove djelimo na:

Normalno ljudsko uho može čuti zvukove u frekvenciji od 20 Hz do 20 000 Hz. Sve zvukove frekvencije ispod 20 Hz nazivamo infrazvukovima ili podzvukovima, a zvukove frekvencije više od 20 000 Hz nazivamo ultrazvukovima ili nadzvukovima; oni se koriste u tehnici i medicini.

U osnovi zvukove možemo podijeliti na dvije skupine: šumove i tonove. Šum je zvuk koji nastaje nepravilnim titranjem zvučnog izvora pri čemu se frekvencija stalno mijenja, dok ton nastaje pravilnim titranjem zvučnog izvora i frekvencija je stalna.
14.12.2008.

****Mehanicki talas****

Talasi koji se ne kreću u prostoru se zovu stojeći talasi, primer je treperenje violinske žice.

Talasi koji se kreću se zovu putujući talasi i predstavljaju deformacije koje se menjaju duž putanje z i tokom vremena t.

Tipovi mehaničkih talasa:

Transverzalni - čestice sredstva osciluju okomito na smjer širenja talasa (npr. talas na užetu)

Longitudinalni - čestice osciluju u smjeru širenja talasa (npr. zvučni talasi)

Brzina talasa zavisi o osobinama (elastičnosti i gustoći) sredstva kroz koje val prolazi.

Kada talas prelazi iz jednog sredstva u drugo ili se prostire kroz nehomogeno sredstvo, brzina i talasna dužina mu se mijenjaju, a frekvencija ostaje ista.

14.12.2008.

******Oscilacije ******

Jedno od najprostijih periodičnih kretanja je harmonijsko oscilovanje.
Pojave kao što su obilazak Zemlje oko Sunca, noć i dan, kretanje klatna časovnika, plima i oseka mogu se nazvati zajedničkim imenom - periodične pojave. Vreme nakon kog se pojava ponavlja zove se period.

Oscilacije su harmonijske ako je povratna sila, srazmerna udaljenju tela od ravnotežnog položaja:


Oscilovanje kod kojeg nema gubitaka energije zove se neprigušeno. Realna oscilovanja su prigušena.




  Za harmonijsko oscilovanje, nezavisno od vrste oscilatora važi i sledeća jednačina:

 

                                                   gde je m - masa tela koje osciluje.

 

22.10.2008.

***KINEMATIKA***

Oblast mehanike koja proučava kretanje,a ne uzima u obzir uzoke kretanja,zove se KINEMATIKA.U kinematici se izučava kretanje tačke i tijela, pri čemu se ne uzimaju u obzir sile kao
osnovni uzrok kretanja.
Kinematika je grana fizike koja proučava odnose položaja, brzina i ubrzanja tijela, ne uzimajući u obzir pojmove kao što su masa, sila, momenti i energija gibanja.

Materijalna tacka-
U kinematici se tijelo zamjenjuje materijalnom tačkom.Materijalna tačka je tijelo čije se dimenzije mogu zanemariti u odnosu na dio prostora u kome se ono kreće.

Putanja-Kada npr., vučemo vrh krede po tabli ostaje trag koji pokazuje niz položaja kroz koje jeprošla kreda.Linija koju opisuje tijelo u toku svog kretanja naziva se putanja ili trajektorija.

Referentno tijelo-Tijelo u odnosu na koje se računa kretanje naziva se poredno ili tijelo referencije.

Referentni sistem-Referentno tijelo sa koordinatnim sistemom naziva se referentni sistem.

07.10.2008.

**Kosmičke brzine**

    Prva kosmička brzina -Brzina od 7,9 km/s potrebna da se tijelo okreće oko Zemlje u njenom gravitacionom polju.Otprilike, kao kada bi Zemlja bila savršena lopta, bez planina i dolina,a mi pustimo raketu na dva metra visine.U tom slučaju, poluprečnik Zemlje  vrlo je približno jednak poluprečniku putanje rakete , pa kada u jednačinu stavimo (R vrlo priblizno jednako r) dobijamo da je ta čuvena prva kosmička brzina:
                                                        

               Gdje je poluprecnik Zemlje približno jednak poluprecniku npr. putanje rakete.

                      Za male visine,a kada je rijec o prvoj kosmickoj brzini vazi formula:

                                                            

  Druga kosmička brzina-Tijela lansirana brzinom od 11,2 km/s,velikom brzinom potrebnom da se tijelo "isčupa" iz gravitacionog polja,prelaze iz gravitacinog polja u svemir i postaju pratioci Sunca,nosena svojom inercijom,bez uticaja mase tijela.


Brzina se naziva i paraboličkom zato što se objekti sa tom brzinom kreću po paraboli.

 
                                              

Ono što je interesantno je da ni prva ni druga kosmička brzina ne zavise od mase rakete koju lansiramo.

   Treca kosmička brzina-Brzina od 16 km/s koju tijelo mora dostici da bi preslo iz zone svemira i djelovanja Sunca u galaksiju.


  Četvrta kosmička brzina-brzina od 290 km/s kojom tijelo mora biti izbačeno da bi stiglo izvan domena nase galaksije.

07.09.2008.

Prvi Newtonov zakon: Zakon inercije

U originalu, na latinskom, ga je Njutn zapisao:

Lex I:

Corpus omne perseverare in statu suo quiescendi vel movendi uniformiter in directum, nisi quatenus a viribus impressis cogitur statum illum mutare.

Tijelo ostaje u stanju mirovanja ili se kreće konstantnom brzinom ako na njega ne djeluje nijedna sila, odnosno je rezultantna suma svih sila na tijelo takva da se sile potiru.

Prvi Newtonov zakon
Isac Newton je u 17 vijeku formulisao svoj Prvi zakon, tj. zakon inercije.

:"Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili ravnomjernog pravolinijskog kretanja sve dok neko drugo tijelo svojim djelovanjem ne promijeni to stanje."
Ravnomjerno pravolinijsko kretanje bez djelovanja drugih tijela naziva se inercijalno kretanje.

07.09.2008.

Drugi Newtonov zakon: Zakon sile

Ovaj zakon je Njutn napisao ovim riječima, na latinskom:

Lex II:

Mutationem motus proportionalem esse vi motrici impressae, et fieri secundum lineam rectam qua vis illa imprimitur.

Ovaj zakon opisuje činjenicu da je promjena ubrzanja nekog tijela ostvariva jedino djelovanjem sile i povezuje silu koja djeluje na tijelo sa masom tijela i ubrzanjem kojem je tijelo izloženo.

Veličina sile na neko tijelo upravo je proporcionalna ubrzanju i masi tog tijela. Smjer sile ima isti smjer kao i ubrzanje.

Ubrzanje koje tijelo dobije upravo  je proporcionalno sili koja djeluje na tijelo, a obrnuto proporcionalno masi tijela.                    a=F/m  ; F= ma; N=kg*m/  s2
07.09.2008.

Treći Newtonov zakon: Zakon akcije i reakcije

Tekst zakona kako je Njutn zapisao na latinskom je

Lex III:

Actioni contrariam semper et æqualem esse reactionem: sive corporum duorum actiones in se mutuo semper esse æquales et in partes contrarias dirigi.

Za svako djelovanje na neko tijelo(akciju) postoji i reakcija.

Ovi zakoni su važeći samo u klasičnoj mehanici, gde je brzina mnogo manja od brzine svjetlosti a masa tijela puno veća. U slučaju izuzetno velikih brzina, uporedivih sa brzinom svjetlosti, ili izuzetno malih masa, uporedivih sa masom atoma, pojavljuju se drugi efekti koji se  opisuju zakonima kvantne mehanike. Iz zakona kvantne mehanike se dobijaju Njutnovi zakoni tako što se predpostavi da su brzine beskonačno male naspram brzine svjetlosti.
3. Newtonov zakon glasi:
AKO JEDNO TIJELO DJELUJE NA DRUGO TIJELO, ONDA I DRUGO TIJELO DJELUJE NA PRVO SILOM ISTE JAČINE I SUPROTNOG SMIJERA. TJ. SILA AKCIJE JE JEDNAKA SILI REAKCIJE, ISTOG SU PRAVCA I SUPROTNOG SMIJERA. POTPUNO SU RAVNOPRAVNE I DJELUJU U PAROVIMA.
                                       
  F2,1=-F1,2
05.09.2008.

Otkriće gravitacije

Smatra se da je Isak Njutn, vidjevši jabuku kako pada sa drveta, došao na ideju da je Zemlja svojom gravitacionom silom privukla jabuku, baš kao što privlači i Mjesec da, kao njen satelit, neprestano kruži oko nje. Na osnovu ovih pretpostavki Njutn je postavio zakon univerzalne gravitacije, koji između ostalog objašnjava i kako Mjesečeva sila kretanja sa djelovanjem Zemljine gravitacione sile uzrokuje da Mesec kruži oko Zemlje, baš kao što sve planete  kruže oko Sunca. Što je planeta bliža Suncu na njoj se jače osjeća gravitaciona sila Sunca.

Sila kojom se privlace dva tijela proporcionalna je njihovim masama, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihovog rastojanja. 

                                                           F=γ___m1m2___

                                                                         r2   


Stariji postovi




KALENDAR

<< 05/2009 >>
nedponutosricetpetsub
0102
03040506070809
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31


LOGO BLOGA

Cika Njutnovi zakoni


MOJI PRIJATELJI

-


MOJI LINKOVI




Isak Njutn

Isak Njutn je bio engleski fizičar, matematičar i astronom, a bavio se i mnogim drugim poslovima tokom svog života. Njutn se smatra jednom od najsvjetlijih ličnosti u historiji nauke.
Njutn je prijevremeno rođen u mjestu Vulstrop blizu Grantama u Engleskoj na Božić 25. decembra 1642 prema Julijanskom kalendaru (4. januara 1643. prema Gregorijanskom. Njutnov otac umro je prije njegovog rođenja.
Školovanje je započeo u školi u Vulstropu, da bi sa dvanaest godina pošao u školu u Grantamu. Iako je njegova majka imala ambiciju da od njega načini farmera, 1661. godine Njutn upisuje Triniti koledž u Kembridžu. Predavanja na Triniti koledžu tada su bila zasnovana na Aristotelovom učenju, starom dvadeset vjekova i prije svega pogrešnom. Na svu sreću, Njutn se poveo za djelima Dekarta, Galileja, Kopernika i Keplera. Njutn završava koledž 1665. godine.Tokom školovanja na Triniti koledžu Njutn je otkrio generalizovanu binomnu teoremu,bavio se Diofantskim jednačinama, pronalaženjem formule za broj π... 1669. godine naslijedio je Isaka Beroua na mjestu profesora matematike na Lukasovoj katedri.
Međutim, njegov najveći poduhvat u matematici predstavlja infinitezimalni račun, do koga su on i njegov savremenik Lajbnic došli nezavisno. Kraljevsko društvo, čiji je Njutn bio član, optužilo je Lajbnica da je plagirao Njutnove ideje o infinitezimalnom računu, što je kasnije uticalo na to da Britanija zaostaje za ostalim evropskim matematičarima čitav vijek. Lajbnicove oznake i simboli, kao i diferencijalni račun bili su prihvaćeni na britanskom ostrvu tek u 19. vjeku.
Osim matematikom, fizikom, astronomijom i filozofijom, Njutn se bavio i hronologijom na bazi astronomskih proračuna, historijom religije i teologijom, prije svega tumačenjem ''Biblije'', zatim alhemijom...
Isak Njutn umro je 31. marta 1727. godine (po Gregorijanskom kalendaru). Odbivši posljednju pričest pokazao je svoja religijska uverenja sa kojima je živeo u tajnosti cijelog života.












BROJAČ POSJETA

6285